Minimalna plaća 2027. godine u Hrvatskoj iznosit će 1.130 eura bruto mjesečno, odlučila je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. listopada 2026. godine. Novi iznos primjenjivat će se od 1. siječnja 2027., a predstavlja povećanje od 80 eura u odnosu na ovogodišnju minimalnu bruto plaću od 1.050 eura.

Riječ je o povećanju od 7,6 posto, koje će se odnositi na radnike zaposlene za puno radno vrijeme kojima se isplaćuje zakonom propisana minimalna plaća. Odluka je donesena nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, tijekom kojih nije postignut dogovor o visini povećanja.

Minimalna plaća 2027. raste za 80 eura bruto

Prema odluci Vlade, minimalna bruto plaća od početka iduće godine povećava se s 1.050 na 1.130 eura mjesečno. Time se nastavlja višegodišnji trend povećanja zakonski propisanog najnižeg iznosa plaće u Hrvatskoj.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je da je novi iznos utvrđen nakon konzultacija i procjena gospodarskih okolnosti.

Minimalna plaća predstavlja zakonom propisani najniži iznos bruto plaće koji poslodavac mora isplatiti radniku za rad u punom radnom vremenu. Njezino određivanje posebno je važno za radnike s najnižim primanjima, kojima promjene minimalne plaće izravno utječu na raspoloživi mjesečni dohodak.

Koliko će iznositi neto minimalna plaća?

Iako će minimalna bruto plaća iznositi 1.130 eura, iznos koji će radnici primati na račun bit će manji zbog obveznih doprinosa i poreza na dohodak.

Prema okvirnom izračunu temeljenom na postojećim poreznim pravilima, radnica s prebivalištem u Zagrebu, bez djece i dodatnih poreznih olakšica, primala bi približno 844 eura neto mjesečno.

Za usporedbu, uz ovogodišnju minimalnu bruto plaću od 1.050 eura, neto iznos za istu radnicu iznosi približno 799 eura.

To znači da bi povećanje od 80 eura bruto donijelo približno 45 eura više neto mjesečno.

Važno je naglasiti da konačni neto iznos ovisi o prebivalištu radnika, primjenjivoj stopi poreza na dohodak, osobnim poreznim olakšicama i eventualnim promjenama poreznih propisa.

Sindikati tražili veće povećanje minimalne plaće

Odluci Vlade prethodile su konzultacije s predstavnicima sindikata i poslodavaca, održane 14. listopada 2026. godine u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Tijekom razgovora postojala je suglasnost o potrebi povećanja minimalne plaće, ali nije postignut dogovor o njezinoj visini.

Predstavnici poslodavaca zagovarali su umjerenije povećanje, dok su sindikati tražili snažniji rast najnižih plaća.

Sindikalne središnjice su predložile da minimalna bruto plaća za 2027. godinu iznosi 1.250 eura, odnosno 120 eura više od iznosa koji je Vlada utvrdila.

Različiti prijedlozi pokazuju koliko je pitanje minimalne plaće važno u socijalnom dijalogu. Pri njezinu određivanju potrebno je razmatrati gospodarske okolnosti, položaj poslodavaca, ali i stvarne životne troškove radnika koji ostvaruju najniža primanja.

Vlada najavila pomoć poslodavcima tijekom prva tri mjeseca

Uz povećanje minimalne plaće, Vlada je najavila i kompenzacijske mjere za poslodavce koji svojim radnicima isplaćuju minimalnu plaću.

Prema najavi, poslodavci će tijekom prva tri mjeseca 2027. godine moći podnijeti zahtjev za nadoknadu razlike između dosadašnjeg i novog iznosa minimalne bruto plaće.

Ta razlika iznosi 80 eura mjesečno po radniku, odnosno najviše 240 eura tijekom prva tri mjeseca, uz ispunjavanje propisanih uvjeta.

Cilj najavljene mjere jest olakšati prilagodbu poslodavaca povećanim troškovima rada, osobito onima koji zapošljavaju veći broj radnika s minimalnim primanjima.

Raste i minimalna studentska satnica

Povećanje minimalne plaće utjecat će i na minimalnu naknadu za studentski rad.

Od 1. siječnja 2027. godine minimalna studentska satnica iznosit će 7,06 eura neto, umjesto dosadašnjih 6,56 eura.

To predstavlja povećanje od 50 centi po satu rada. Za studenticu koja tijekom mjeseca odradi 80 sati, razlika bi iznosila 40 eura više u odnosu na dosadašnju minimalnu satnicu.

Važnost rasta plaća i zaštite životnog standarda radnika

Povećanje minimalne plaće važno je za poboljšanje materijalnog položaja radnika s najnižim primanjima. Međutim, pri procjeni njegova stvarnog učinka potrebno je uzeti u obzir i rast troškova života.

Nominalno povećanje plaće ne znači nužno jednako povećanje kupovne moći. Za radnike je posebno važno koliko svojim primanjima mogu pokriti osnovne životne potrebe, uključujući stanovanje, prehranu, režijske troškove i prijevoz.

U tom kontekstu važnu ulogu imaju sindikati, koji kroz socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje nastoje osigurati bolje plaće, kvalitetnije uvjete rada i veću materijalnu sigurnost zaposlenika.

Zakonska minimalna plaća predstavlja donju granicu primanja, dok se kroz kolektivne ugovore mogu ugovoriti povoljnija materijalna prava i viši iznosi plaća za radnike.

Udruga radničkih sindikata Hrvatske (URSH) u svojem djelovanju posebnu pozornost posvećuje zaštiti radničkih prava, sindikalnom organiziranju i važnosti kolektivnog pregovaranja.

Više o radu i aktivnostima URSH-a pročitajte na stranici O nama, upoznajte se s aktivnostima i uslugama URSH-a te pročitajte vijest o potpisivanju kolektivnog ugovora za Croatia Airlines.

Pratite nas i na Facebooku i Instagramu.

Izvor: Index.hr – Plenković objavio novu minimalnu plaću, 29. listopada 2026.