Minimalna plaća i kolektivno pregovaranje kao pitanje socijalne sigurnosti

Minimalna plaća i kolektivno pregovaranje u Hrvatskoj nisu samo ekonomsko, nego prije svega socijalno pitanje. Riječ je o mehanizmima koji izravno utječu na životni standard radnika, njihovu sigurnost, dostojanstvo rada i mogućnost planiranja budućnosti. U uvjetima rasta troškova života, inflacije i nesigurnih oblika rada, rasprava o minimalnoj plaći ne može se voditi odvojeno od uloge sindikata i snage kolektivnog pregovaranja.

Minimalna plaća predstavlja donju granicu zaštite, ali sama po sebi ne može odgovoriti na sve izazove tržišta rada. Upravo zato u svim razvijenim europskim društvima ključnu ulogu ima kolektivno pregovaranje, kojim se kroz kolektivne ugovore uređuju plaće, dodaci, radno vrijeme, uvjeti rada i druga prava radnika.

Zašto minimalna plaća sama nije dovoljna

Iako povećanje minimalne plaće izravno poboljšava položaj najslabije plaćenih radnika, ona ne zahvaća cjelokupni sustav plaća. Bez snažnog sustava kolektivnih ugovora, rast minimalne plaće često ostaje izolirana mjera, dok razlike između sektora i zanimanja ostaju velike. Zato se u sindikalnoj praksi minimalna plaća promatra kao osnovna zaštita, ali ne i kao zamjena za kolektivno pregovaranje.

U državama s visokim obuhvatom kolektivnim ugovorima, razina plaća je stabilnija, razlike manje, a socijalna sigurnost veća. Prema podacima Europske unije, cilj je da što veći udio radnika bude obuhvaćen kolektivnim ugovorima, jer se upravo kroz taj mehanizam osigurava pravednija raspodjela rasta plaća. Više o samom pojmu minimalne plaće i njezinoj ulozi dostupno je i na Wikipediji.

Uloga sindikata: zaštita radnika i socijalni balans

Sindikati u Hrvatskoj naglašavaju da minimalna plaća mora omogućiti dostojanstven život, a ne samo puko preživljavanje. Istodobno upozoravaju da bez jačanja kolektivnog pregovaranja rast minimalne plaće neće imati puni učinak. Sindikalno djelovanje pokazalo je svoju snagu i kroz velike društvene akcije, poput inicijative „67 je previše“, ali i kroz borbu protiv outsourcinga u javnom sektoru, kada je prikupljeno više od 600.000 potpisa za zaštitu radnih mjesta.

Za sindikate, kolektivno pregovaranje nije apstraktan pojam, nego ključni alat zaštite radnika. Kroz kolektivne ugovore osigurava se da rast minimalne plaće povuče rast i drugih plaća, čime se sprječava urušavanje cijelog platnog sustava.

Stajalište Vlade: postupni rast i stabilnost sustava

Vlada Republike Hrvatske u raspravama o minimalnoj plaći naglašava potrebu za postupnim i održivim povećanjem, uz praćenje učinaka na gospodarstvo i zaposlenost. Vladina pozicija temelji se na stavu da rast minimalne plaće mora biti usklađen s ekonomskim pokazateljima, ali i da socijalni dijalog ostaje važan instrument u donošenju odluka.

Vlada ističe kako se povećanjem minimalne plaće nastoji očuvati ravnoteža između zaštite radnika i stabilnosti gospodarstva, uz otvorenost za dijalog sa sindikatima i poslodavcima.

Poslodavci: potreba za predvidivošću i ravnotežom

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava da nagli rast troška rada može predstavljati izazov za dio gospodarstva, osobito za mala i srednja poduzeća. Poslodavci naglašavaju važnost predvidivosti i stabilnog okvira, uz poruku da rast plaća mora pratiti produktivnost i gospodarske mogućnosti.

Ipak, HUP priznaje da su rast plaća i zadržavanje radne snage važni za dugoročnu održivost gospodarstva, te da socijalni dijalog ima ključnu ulogu u pronalaženju zajedničkih rješenja.

Zaključak: socijalni dijalog kao temelj održivih rješenja

Minimalna plaća i kolektivno pregovaranje nisu suprotstavljeni, već komplementarni mehanizmi. Minimalna plaća štiti donju granicu, dok kolektivni ugovori osiguravaju stabilnost i pravednost sustava plaća. Uloga sindikata u tom procesu ostaje nezamjenjiva, jer upravo kroz kolektivno pregovaranje radnici dobivaju stvarni glas.

Rasprave o minimalnoj plaći pokazuju koliko je važno očuvati socijalni dijalog između sindikata, Vlade i poslodavaca. Samo kroz takav dijalog moguće je graditi sustav koji istodobno štiti radnike, omogućuje razvoj gospodarstva i jača socijalnu koheziju. Više o sindikalnom djelovanju i aktualnim temama moguće je pratiti i putem URSH Facebook stranice i instagram stranice kao i kroz informacije o radu URSH-a i njihovim sindikalnim aktivnostima.