Izmjene Zakona o strancima na e-Savjetovanju – pregled zakonskih novosti

Izmjene Zakona o strancima na e-Savjetovanju donose opsežan paket pravnih i administrativnih prilagodbi koje izravno utječu na boravak, rad i svakodnevni život državljana trećih zemalja u Hrvatskoj. Ministarstvo unutarnjih poslova otvorilo je javnu raspravu do 13. prosinca 2025., a u fokusu su usklađivanja s europskim propisima, novi uvjeti za radnike, jačanje nadzora te modernizacija postupaka. Kako URSH kontinuirano prati ovu temu, važno je predstaviti sve ključne novosti i reakcije građana.

Što donose predložene zakonske izmjene?

Nacrt prijedloga obuhvaća nekoliko strateški važnih segmenata. Prije svega, riječ je o preuzimanju više europskih direktiva i uredbi koje se odnose na jedinstvenu dozvolu boravka i rada, međunarodnu zaštitu, dubinsku provjeru državljana trećih zemalja i postupke na vanjskim granicama. Ovaj proces usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije (više o tome dostupno je na Wikipediji) važan je korak prema standardizaciji postupaka na razini EU.

Uz to, izmjene Zakona o strancima donose i nekoliko praktičnih novosti:

• poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma kao uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad nakon godinu dana
• privremeni boravak u svrhu studiranja moći će se izdati na razdoblje do tri godine, umjesto trenutačno kraćih rokova
• dugotrajna viza (D) uvodi se za kategorije državljana koji mogu predavati zahtjeve u policijskim upravama i postajama
• prekršajne odredbe dodatno se usklađuju s materijalnim pravilima

Ove izmjene trebale bi omogućiti brži i predvidljiviji sustav, što je ključno u sektorima koji ovise o radnicima iz trećih zemalja – građevini, turizmu, industriji i logistici. URSH u svojim aktivnostima – kroz sindiklane edukacije, rad na složenim industrijskim temama poput slučaja Gredelj te kampanje poput „67 je previše“ – naglašava važnost pravednog i funkcionalnog zakonodavnog okvira.

Praktična primjena – gdje nastaju najveći izazovi?

Premda nacrt donosi potrebne prilagodbe, komentari građana pokazuju da glavni problemi proizlaze iz svakodnevne provedbe, a ne samo iz tekstualnih odredbi. Mnogi radnici i poslodavci upozorili su da postoje prepreke koje značajno otežavaju rad i život stranih radnika, posebno u razdobljima kada čekaju produljenje dozvola.

Dodatni izazov predstavljaju tehničke i organizacijske poteškoće u radu institucija. Neusklađenost podataka, različito postupanje među policijskim upravama, kašnjenja i administrativni teret za poslodavce često rezultiraju dugotrajnim procesima koji nerijetko blokiraju poslovanje i mobilnost radnika.

Komentari građana

Strani radnici, poslodavci i građani koji sudjeluju u e-Savjetovanju posebno su upozorili na nekoliko problema koji se ponavljaju u praksi. Najviše nezadovoljstva izazivaju dugi rokovi obrade zahtjeva. Kako navode, „u nekim policijskim upravama čeka se i do pet mjeseci na produljenje dozvole“, što radnicima otežava normalan život i planiranje.

Nije zanemariv ni problem nepriznavanja dokumentacije tijekom čekanja. Sudionici rasprave tvrde kako „banke, teleoperateri i pružatelji usluga ne prihvaćaju potvrdu kao valjan dokument“, zbog čega radnici ne mogu otvoriti račun, produžiti mobilne ugovore ili obaviti osnovne administrativne radnje.

Dodatne prepreke nastaju zbog neusklađenih podataka između institucija. Primjerice, pojedini poslodavci upozoravaju da „Porezna šalje podatke 0 € prometa, iako tvrtka normalno posluje“, što izaziva pogrešna rješenja i višemjesečne zastoje u postupku.

Posebno se ističe i pitanje financijskog praga za poslodavce. Mnogi smatraju da je trenutačni kriterij previsok, jer „uvjet od 100.000 € isključuje male poslodavce, obrtnike i sezonce“, koji često ovise o jednoj ili dvije radne dozvole.

Radnici upozoravaju i na pravne rupe u situacijama kada ostanu bez posla. Prema komentarima, „ako dozvola istekne dok je zahtjev u obradi, radnik gubi pravo na 90 dana nezaposlenosti“, što ih stavlja u izrazito ranjiv položaj.

Na kraju, jedan od najosjetljivijih problema odnosi se na neprijavljivanje radnika od strane poslodavaca. Čak i u slučajevima kad radnici rade u dobroj vjeri i posjeduju valjanu boravišnu iskaznicu, „neki poslodavci nikada ne prijave radnike u REGOS iako rade potpuno legalno“, što ih izlaže riziku, gubitku prava i nesigurnosti.

Zaključak

Izmjene Zakona o strancima na e-Savjetovanju predstavljaju važan korak prema modernijem i učinkovitijem upravljanju migracijama i radnim odnosima. Dok nacrt donosi nužna usklađenja s europskim pravilima, javna rasprava jasno je ukazala na operativne probleme koje je potrebno riješiti u konačnoj verziji zakona. Brže procedure, bolja međuinstitucionalna koordinacija i jača zaštita radnika ključni su za pravedniji i sigurniji sustav.